PROFILE ESCOLA

PROFILE ESKOLA
ENSINO SECUNDÁRIO TÉCNICO-VOCASIONAL  DARE BOETUA.
DEPARTEMENTO TÉCNICO DE GESTÃO EQUIPAMENTOS INFORMÁTICOS.

Ensino Secundáriu Tékniku-Vokasional (ESTV) Dare Boetua inisiu harí iha fulan Janeiru tinan 2019, no lokaliza iha Suku Mulo, Aldeia Mulo, Postu Administrativu Hatobuilico, Munisípiu Ainaro. Instituisaun ida ne’e mosu hosi iniciativa husi grupu joven foin-sa’e ne’ebé mai hosi tolu (3) suku: Mulo, Mau-Chiga no Nunu-Mogue, sira ne’ebé remata ona sira-nia estudu iha universidáde no instituisaun edukativu iha Timor-Leste no rai-liur.

Inisiativa ne’e tuir foin sae sira nia hanoin atu hodi edukasaun hakbesik ba povu nia oan sira liu hosi area tékniku-vokasional ba to komunidade rural, liu-liu povu kbi’it-laek sira ne’ebé sai hanesan parte importánte iha dezenvolvimentu sosial no ekonomiku lokal.

Eskola ida ne’e nian objetivu mak:

fó oportunidade ba joven sira atu hatene kle’an kona ba mundu teknologia no kompeténsia téknika sira ne’ebé nesesáriu iha tempu agora;

hamenus gastu boot ne’ebé familia kbi’it-laek tenke suporta bainhira tau sira nia oan ba estudu iha vila ka dalan dook;

halo asesu edukasaun sai loos no igual ba estudante iha área remota hanesan Suku Mulo no suku sira iha Posto Administrativo Hatobuilico laran.

Hanesan rekursu umanu ne’ebé iha kualifikasaun akademika oi-oin, ami hetan insentivu atu hari’i instituisaun ida ne’e hodi fó kontribuisaun diretu ba povu iha área remota. ESTV Dare Boetua sei kontinua serbe hanesan plataforma edukativu hodi hametin kapasidade estudante sira no ajuda promové dezenvolvimentu komunidade iha area oi-oin.


RAZAUN ESKOLA NE’E HARI .

Ensino Sekundario Tekniku vokasional ida ne’e hamreik atu responde  ba nesesidade oi-oin ne’ebé tuir ema hotu nia hakarak hodi bele hasa’e kualidade edukasaun, Maka Nasaun  joven ne’ebé Hanesan Timor Leste agora dadaun presiza edukasaun nebe’e diak hodi hasa’e kualidade no produtiva ba rekursu Humanos. Tuir tempo era globalizasaun hanesan agora dadaun no hakarak mos atu halos  a’an husi nesesidade no aspirasaun Nasaun Timor Leste nian iha tempo futuru oin mai, no sei lori implikasaun ba diferensia desizaun nian ne’ebé iha, Espesial liu ba Edukasaun  Transformasaun Edukasaun tenke  la’o hanesan hó kualidade rekursu humano nian ne’ebé diak atu nune’e, bele sai hanesan nesesidade ba servisu tomak iha mundu no hare ba mudansa tecnoligia  no bele mos iha kapasidade hodi kompete hó nasaun sira seluk iha mundo tomak. Razaun ne’e atu alkansa  maka sei iha dezafios oin-oin ne’ebé mak sei infrenta hanesan tuir mai:

a.      Ekonomia inan aman sira kbi’it laek labele haruka sira nia oan ba eskola iha  fatin do’ok ka kapital ho maneira aluga ema nia uma “kost”.

b.      Distansia halo estudante barak labele kontinua sira nia estudu tuir Geografika

c.       Laiha Ensino Secundario ida nebe’e atu akumula EBC lima (5) nebe ejisti iha sucu Tolu (3) no posto administrative Hatobuilico .

d.      Reforsa politka governo nian ne’ebe planu ona iha 2011-2030 sei reduz ensino secundário geral no sei foca liu iha ensino secundário Técnico Vacacional (ESTV).

e.      Baseia ba diploma ministerial n.0 27/ME/2013 de 18 de Dezembro (Procede à Resauração  dos cursos Técnico Vocacionais).

f.        Geografikamente Posto administrativo Hatu-builiko Area nia luan 129,88 km kuatrado, Populasaun 11,950 Suku Mau-Chiga 2.282, Mulo 6.274, Nuno-Mogue 3.394.

g.      Mapamento Baliza entre Aileu, Ermera, Manufahi. 

Atu resolve problema hirak ne’e maka presiza sei halo relasaun ne’ebé demokrátiku ba partisipativu no dezentraliza atu nune’e povo nian oan sira bele hak-man a’an hodi asesu ba edukasaun, Kapasidade  Edukasaun hanesan prioridade iha era reformasaun edukasaun nian ba futuru.

Hó relasaun ne’e Ensino Secundario ida sempre hó respeitu  hodi hasoru paradigma foun ne’ebe iha ona ajenda planu hala’o atividade aprendisazen ou programa ba servisu eskola nian, atu nune’e bele responde dezafios ba Timor-leste nian, tuir Teknolojia no aréa ne’ebé hetan mundasa lais no liu husi Eskola mak sai hanesan kriasaun ba edukasaun 

Hasa’e kapasidade nasaun nian hanesan Sosiadade sivil husi konseiptu “Civil Society” (Povu Kbit La’ek) ne’ebé mosu no sai hanesan ho vizaun no misaun ne’ebé Ensino Tecnico Vocacional nian. Orientasaun ne’e hanesan koreksaun no solusaun ba hasa’e kapasidade povo kbi’it la’ek nia oan sira ne’ebe hela iha posto administrativo Hato-Builico, Municipio Ainaro liu husi material oi-oin, Krize ekonomia, Kultura, No edukasaun durante ne’e sai impaktu bo’ot ba dezenvolvimento povo nian. Atu foti desizaun no asaun ba fenomena ne’e hó fasilidade alunos nian  ne’ebé ladun iha benefisiario, tamba hetan impaktu husi kondisaun sosial ekonomia, Fasilidade transporte ne’ebé minimu ou kondisaun geografika bele atinji hanoin no kapasidade povo nian iha Posto administrativo. Hato-Builico, Municipio Ainaro.

OBJETIVU HARI’I  ENSINO TECNICO VOCASIONAL  BOETUA DARE NE'E.

Objetivo hari’I  Ensino Tecnico Vocacional  Boetua Hanesan tuir mai ne’e;

1.      Hodi educação hakbesik ba Povu iha area remotas.

2.      Hodi hasa’e kapasidade povu kbi’it laek nia oan liu hosi area oi-oin.

3.      Hodi bele atinji Vizaun no Misaun Ensino Tecnico Vocacional “ Suli-Ala” Boetua nian

4.      Ajuda Governo hodi  fó susesu ba programa edukasaun

5.      Ajuda povo nia oan asesu mos ba edukasaun nian

6.      Edukasaun nebe’e diak ba gerasaun  foun ne’ebé’ edukativu no kreativu

7.      Edukasaun Joven sira  atu bele iha talento ne’ebé diak

8.      Hala’o preparasaun ba Joven atu nune’e bele hetan nesesidade edukasaun hodi bele moris mesak.

9.      Prepara rekursu humanu ne’ebe kuali dade hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimento  nasional

Inisiator hari ESTV Boetua Dare

a.          Tabela inisiator  nebe’e hari’i  Boetua Dare

Nu

Naran

Data Moris

No. Eleitoral

1

Estevão de Araujo, S.Kom

Gou-Lora 09 de Abril 1990

00187943

2

Hipolito Alves Santos, L.Ti

Mau-Chiga 15 de Outobro 1992

00787236

3

Domingos  da C. Savio, Bc.Mc

Dare 16 Julho 1989

0050945


a.          Hanesan Joven ou rekursu humanu sira seluk hamotuk  ho hanoin ida nune’e hanorin ema ida hanorin mos ema rihun ida iha aldeia no Suku hosi area nebe la hanesan.

1

Emerenciana Ruas Monteiro

F

Ossu, 29/04/1990

S. T

2

Antonio Dolorozo

M

Dare, 26/011/1976

L. Ap

3

Terezinha de Fatima dos Santos

F

Tatiri, 10/08/1991

L. Ed

4

Victor de Araújo Magno

M

Goulora, 10/04/1987

L. Dir

5

Lucia Barbosa

F

Mau-Chiga, 28/07/1994

L. Ec

6

Hermenegilda Lopes Babtista

F

Tatiri, 06/11/1995

L. Ed

7

Ana Maria Ximenes Viera

F

Dare, 15/05/1993

L. Ed

8

Venancio Magno

M

Tatiri, 28/02/1991

L. Fil

9

Anabela da Conceição

F

Taibessi, 24/03/1989

L. Gi

10

Armando da S.dos Santos

M

Lebu-lau, 14/01/1984

L. Dir

11

Albertina De Araújo

F

Nuno-Mogue, 19/05/1989

L. Ap

12

Sabino de Araújo Tilman

M

Mulo, 31/08/1986

L. Ap

13

Natalia dos Santos

F

 

L.Ed